Konferencija za novinare povodom usvajanja Izvještaja o reviziji

  • Home
  • News
  • Konferencija za novinare povodom usvajanja Izvještaja o reviziji
30 Oct

U Narodnom muzeju Crne Gore, održana je press konferencija na kojoj su prezentovani rezultati sveobuhvatne revizije muzejskog materijala i muzejske dokumentacije.

Direktorica Narodnog muzeja Crne Gore dr Anastazija Miranović, je u svom obraćanju naglasila da je ovo prva sveobuhvatna revizija muzejskog materijala i muzejske dokumentacije u NMCG, koja je obuhvatila vremenski okvir od osnivanja NM 1926. do 2018. godine.

Uporedo sa vrlo zahtjevnim poslom na reviziji, u protekle dvije godine, NMCG je realozovao na desetine različitih programa iz svoje djelatnosti i ostvario do sada najbolje rezultate u pogledu posjeta  i vidljivosti NM na društvenim mrežama i medijima, kazala je Anastasija Miranović.

U nastavku izlaganja kazala je sljedeće: “Dakle, i pored svojevrsnog medijskog „pritiska“ i kontinuirane, negativne medijske kampanje koja je pratila proces revizije, i nemogućnosti da odgovaramo na raznorazne opravdane i neopravdane „prozivke“, iz gore navedenih razloga, rad na reviziji i programsko poslovanje institucije se odvijalo po predviđenom hodogramu.

Takođe, Izvještaj Državne komisije problematizuje sistem zaštite u NM i nedostatak odgovarajućeg stručnog kadra. Imajući u vidu razmatrani period, koji se nije odnosio na poslednje dvije godine, i činjenicu da je uprava NM prepoznala potrebe ove javne ustanove po više osnova, pa i toj, i kontinuirano radila i radi na zadovoljavanju istih, ne čekajući da joj na to ukaže Izvještaj Državne komisije, relalizovali smo određene aktivnosti u tom kontekstu – donjet je Plan obavezno štićenih objekata, zaposlili smo odgovarajući zaštitarski kadar, stvoreni su infrastrukturni preduslovi i obezbjeđena odgovarajuća oprema za adekvatan rad ove službe. Takođe, ojačani su kadrovski, stručni kapaciteti, pa tako NM prvi put ima IT stručnjake, koji su preduslov adekavatne organizacije i rada Informacionog centra NM, u kojem, pored ostalog, trebaju da se sabiraju svi relevantni podaci vezani za muzejsku djelatnost i muzejske fondove crnogorskih muzeja, obzorom da je NM matična muzejska institucija Crne Gore.  Nadalje, činjenica da je u poslednje dvije godine NM dobio značajan broj vrijednih pokolna/donacija, svjedoči o vraćanju povjerenja u ovu krucijalnu, identitetsku instituciju kulture Crne Gore.

Moram, takođe, da napomenem, da sada po okončanju ovog značajnog posla na prvoj, sveobuhvatnoj reviziji muzejskog materijala i muzejske dokumentacije, koji je, nažalost, zbog niza okolnosti, umjesto redovnog procesa bio vanredni,  predstoji veliki posao na zaključivanju starih inventarskih knjiga, reinventarizaciji, kustoskim zaduženjima zbirki i sl., što ćemo uporedo raditi sa zahtjevnim programskim aktivnostima u predstojećem periodu”.

Detaljan prikaz rezultata revizije muzejskih materijala i muzejske dokumentacije dao je Ivan Mijanović, menadžer za programske politike i planiranje i PR NMCG.

Odlukom o obrazovanju, zadatak Državne komisije bio je „vršenje nadzora nad postupkom revizije muzejskog materijala i muzejske dokumentacije organizacionih jedinica Javne ustanove Narodni muzej Crne Gore i utvrđivanje stanja, broja i vrijednosti muzejskog materijala“. Osnivanju Državne komisije prethodili su višegodišnji problemi u ostvarivanju muzejske djelatnosti, koji su kulminirali nemogućnošću nadležnih organa da utvrde stvaran broj pokretnih kulturnih dobara i ukupan broj muzejskih predmeta u Javnoj ustanovi Narodni muzej Crne Gore.

Proces vanredne revizije obavljen je kroz rad 7 komsija: Istorijskog muzeja stalna postavka, Muzeja kralja Nikole, Njegoševog muzeja i Njegoševe rodne kuće, Umjetničkog muzeja, Etnografskog muzeja, kao i za reviziju svih oblika dokumentacije, arhivskog fonda i bibliotečkog fonda.

Izvještaj o radu Državne komisije urađen je na osnovu dostavljenih Izvještaja revizionih komisija, a u izvještaju su prikazani rezultati o stanju i broju muzejskih predmeta. Izvještaj sadrži i opštu ocjenu za unaprjeđenje stanja.

Ukupan broj identifikovanih muzejskih predmeta u Narodnom muzeju je 66.272 i to:

Etnografski muzej 5.019,

Umjetnički muzej 4.071,

Muzej kralja Nikole 41.185,

Njegošev muzej 1.610,

Istorijski muzej – stalna postavka 14.387.

Broj identifikovanih listova arhivske građe iznosi 238.397

Broj identifikovanih bibliografskih jedinica 57.660.

Broj nedostajućih muzejskih predmeta je 2.914, od čega su 898 muzejskih predmeta i bibliografskih jedinica sa statusom kulturnog dobra to: u Etnografskom muzeju 194, Umjetničkom muzeju 96, Muzeju kralja Nikole 967, Njegoševom muzeju 1.333, Istorijskom muzeju – stalna postavka 324, 169 bibliografskih i 21 arhivska jedinica.

Dakle, ove cifre se odnose na broj predmeta koji nedostaju fondovima Narodnog muzeja po različitim osnovama i kriterijumima. To ne znači da su svi predmeti bespovratno izgubljeni ili otuđeni.

Kao karakterističan primjer navešćemo Izvještaj revizije u Umjetničkom muzeju prema kojem, fondu nedostaje 96 predmeta. Tu spada legat od 62 rada koji je na zahtjev vlasnika vraćen i dat muzeju Hercegovine u Trebinju. Tu spada i 6 predmeta koji su u ranijem periodu vraćeni vlasnicima na njihov zahtjev, kao i 2 predmeta koji su zamijenjeni za druge radove, jer muzejska dokumentacija do sada nije nikada zaključena, pa se uočena nepravilnost može ispraviti jedino kod reinventara, a nakon zaključivanja muzejske dokumentacije poslije usvajanja revizije. Pored toga imamo radove koji su u ranijem periodu uzeti od strane državnih organa, zatim predmeti koji su pozajmljeni za izložbe pa nijesu vraćeni, radovi koji su pozajmljeni drugim ustanovama pa nijesu vraćeni, jednu utvrđenu krađu (2 predmeta) i nekoliko otvorenih pitanja gdje, između ostalog imamo i radove za koje se pretpostavlja da su propali u konzervatorskom smislu.

Dakle, na ovom primjeru vidimo da imamo znatno manje stvarno otuđenih radova iz Narodnog muzeja: 4 pozajmljena rada za koja očito nije postupano po proceduri prilikom preuzimanja, jedna utvrđena krađa (2 predmeta) i jedno otvoreno pitanje (3 predmeta) – ukupno 9 predmeta.

Takođe, u Izvještaju revizije u Njegoševom muzeju uočava se velik broj nedostajućih predmeta – 1.333. Od tog broja, čak 1.142 predmeta je svojevremeno stručna muzejska komisija kategorisala u pomoćni materijal. Radi se o 979 dopisnih karata – razglednica štampanih povodom obilježavanja 100 – godišnjice objavljivanja Gorskog vijenca; 100 poštanskih markica u čast jubileja 100 – godišnjice Njegoševe smrti; 13 fotoreprodukcija dokumenata, 9 komada pokućstva; 40 komada fotoreprodukcija presnimljenih iz raznih publikacija i Njegoševa bista – rad Draga Đurovića koja je preuzeta po nalogu Ministarstva prosvjete NRCG. Prema podacima iz 1972. godine nedostaju 122 preštampane reprodukcije autora Anastasa Jovanovića čiji je nedostatak konstatovan u zapisniku od strane tadašnjeg direktora Sava Vukmanovića, uz opasku da su iste, kao promotivni materijal, poklanjane raznim institucijama. Prema Knjizi inventara iz 1972. godine, sa spiska ostavštine Đuka Sredanovića nedostaje 10 predmeta: pribor za kidanje nokata, ćilibar za lulu, kašika, viljuška, ibrik, kašika metalna, nož za kalemljenje, turpija, zvonce i kašika za cipele. Takođe, od ukupno 160 znački i spomenica rađenih prigodom značajnih jubileja – 100 godišnjice Njegoševe smrti i štampanja Gorskog vijenca nedostaje 51 komad. I na kraju jedna knjiga iz biblioteke Petra II Petrovića Njegoša.

Iz ovog primjera možemo vidjeti da se radi uglavnom o predmeta koji, objektivno, ne mogu imati muzejsku vrijednost ali su se nalazili u ranijim popisnim knjigama kao muzejski materijal. Nije isto da nedostaju predmeti kao što su razglednice, a njih je u ovom slučaju 979 ili 122 preštampane reprodukcije, zatim značke i poštanske markice, u odnosu na neki vrijedan muzejski predmet kao što je pomenuta knjiga iz Njegoševe biblioteke, a tretiraju se na isti način u Izvještaju.

Muzeju kralja Nikole nedostaje 967 predmeta. U periodu od 1941 do 1945, po nalogu guvernera za Crnu Goru Pircija Birolija, iz Državnog muzeja odnijeto je 362 muzejska predmeta (među njima su antička skulptura boginje Dijane sa Duklje, nekoliko komada oružja, namještaja, posuđa i ostalog). U periodu poslije 1945, po nalogu državnih vlasti i stručne procjene da ne zavrjeđuju status muzejskih predmeta raznim institucijama je predato 599 predmeta i to: Narodnom pozorištu (garderoba i djelovi aksesoara), Bolnici Danilo I (posteljina), Reprezentativnom hotelu (posuđe) itd. Po posljednjoj knjizi inventara Reviziona komisije nije prepoznala 6 predmeta od kojih je jedan – gaser ukraden iz stalne postavke muzeja na Medunu, postoji policijski zapisnik da je ukraden 2006. godine. Preostalih pet predmeta (jedna reprodukcija i 4 komada namještaja – stolna etažerka, stočić, ormarić i fotelja) nijesu prepoznati u postupku revizije pa su svrstani kao nedostajući, ali se ne isključuje mogućnost njihovog evidentiranja u daljem radu prilikom reinventarizacije.

Dakle, i ovdje imamo jasnu sliku da je jedan predmet ukraden, ne krivicom Narodnog muzeja, a da je sudbina 5 predmeta još nepoznata. Ostali predmeti su odnijeti odlukama okupacionih vlasti i novih vlasti nakon Drugog svjetskog rata.

Komisija za reviziju muzejskog materijala u Muzeju kralja Nikole je, poštujući sugestije Državne komisije koja je u cilju razjašnjenja negativne medijske kampanje i u vezi sa tim pokrenutih tužbi od strane bivšeg radnika Narodnog muzeja, kao i Izvještaja o radu komisije za utvrđivanje stvarnog stanja u vezi sa eksponatima koji su iz “Muzeja Cetinje” uzeti na revers ili na neki drugi način, od 27.10.1987. godine, u početni izvještaj uključila i 3.679 predmeta zlatnog i srebrnog posuđa koje je odnijeto sa Dvora 1919. godine, 7 godina prije formiranja Državnog muzeja. Te godine su, po nalogu nadležnog Ministarstva, predmeti odnijeti u Zagreb radi prodaje, a kako nijesu prodati, predati su Ministarstvu finansija u Beogradu, koje ih je pohranilo u trezor. Oni nijesu imali status muzejskih predmeta jer je muzejska institucija sa zatečenim fondom bivšeg crnogorskog dvora formirana tek 1926. godine.

Dakle, imamo veliki broj predmeta koji su prije osnivanja Državnog muzeja, odlukom tadašnjih vlasti odnijeti iz Dvora kralja Nikole.

Takođe, u stalnoj postavci Istorijskog muzeja nedostaje ukupno 324 predmeta od čega su 153 fotografije iz perioda NOB-a i 71 fotokopija originalnih dokumenata.

S obzirom na to da je Izvještaj Državne komisije obuhvatio 107 predmeta koji se nalaze u Riznici Cetinjskog manastira, a da postoji interesovanje medija o tom pitanju, želio bih da pojasnim par stvari. Manastirskoj riznici je 1946. godine ustupljeno na čuvanje i izlaganje 107 predmeta. Komisiji za Reviziju muzejskog materijala u Muzeju kralja Nikole, nakon više pokušaja, nije bilo dozvoljeno da izvrši reviziju navedenog materijala, o čemu su obaviješteni nadležni organi, odnosno Uprava za inspekcijske poslove.

Od strane Mitropolije je prvobitno bilo saopšteno da će se Komisiji dozvoliti da izvrši reviziju, da bi nakon toga dobili obavještenje da stručnjaci iz Narodnog muzeja, kao predstavnici matične ustanove za muzejsku djelatnost, mogu obaviti stručni nadzor odnosno uvid ali ne i reviziju muzejskog materijala. Nakon sastanka predstavnika Narodnog muzeja i Mitropolije, koji je održan u Manastiru, predstavnici Mitropolije su saopštili stav da će dozvoliti da se izvrši stručni nadzor, ali da ne prihvataju da se eksponati tretiraju kao predmet revizije muzejskog materijala Narodnog muzeja, jer smatraju da su predmeti njihovo vlasništvo.

Dokaz da su predmeti o kojima je riječ u vlasništvu Narodnog muzeja, odnosno Muzeja kralja Nikole, je Rješenje iz 1962. godine, kojim se potvrđuje da je zbirka crkvenih utvari svojina Državnog muzeja iz Cetinja i zbog svoje umjetničke vrjednosti uvodi se kao cjelina u Registar pokretnih spomenika kulture NRCG i time je stavlja pod zaštitu zakona. U Rješenju piše i da su crkvene utvari 1946. godine ustupljene na privremeno čuvanje i izlaganje u Manastirskoj riznici.

Dakle, od ukupno 2.914 nedostajućih predmeta, za 2.586 predmeta je utvrđen period u kojem nedostaju iz Muzeja, dok se za 328 predmeta nije moglo sa sigurnošću utvrditi.

Na osnovu dokumentacije, sa sigurnošću se može utvrditi da od 2.586 predmeta, u periodu 1941-1945 nedostaje: 362 predmeta; u periodu 1945 – 1990: 2.107; u periodu 1990 – 2008: 99 predmeta i u periodu 2008. do 2018: 18 predmeta.

Ovdje smo predstavili neke karakteristične djelove Izvještaja kako bi se stekla jasnija slika o predmetima koji su identifikovani kao nedostajući i da pokušamo zaustaviti pojedine pogrešne medijske interpretacije koje su davale neadekvatnu sliku o stanju fondova Narodnog muzeja Crne Gore. Eklatantni primjeri tih zloupotreba su slučaj Njegoševog sata koji je pronađen u Manastirskoj riznici, prvog štampanog izdanja Gorskog vijenca, ili četiri zlatnika koji su deponovani u Istorijskom muzeju Narodnog muzeja.

Dakle, kao što se vidi iz navedenog, ali i iz cjelokupne dokumentacije koja se čuva u muzeju, zaključuje se da su generacije prethodnih muzejskih radnika od osnivanja muzeja svoj posao obavljali stručno i odgovorno, te da je pitanje “nedostajućih predmeta” stvar nedovoljne upućenosti ili loših namjera u cilju urušavanja integriteta institucije i zaposlenih pojedinaca. Međutim, činjenica je, koju moramo priznati, da je dokumentacija u ranijem periodu vođena na adekvatan način, do ovih nejasnoća ne bi došlo. Dokumentaciona služba je „najmlađa“ služba u Narodnom muzeju, osnovana nakon zemljotresa 1979. godine i od svog postojanja do danas nije se u svom radu bavila objedinjavanjem dokumentacije iz prethodnih perioda postojanja muzeja. Poteškoće u postupku revalorizacije kulturnih dobara bile su zbog nepostojanja dokumentacije o kretanju materjala, što je otežavalo rad revizionih komisija.

Narodni muzej Crne Gore je nadležnom tužilaštvu i policiji podnio prijave za sve predmete, za koje se u postupku revizije utvrdilo da nedostaju, a takođe se planira da se u narednom periodu, kroz fazu kustoskog rada i postupke obrade fonda, kao i u saradnji sa nadležnim organima, pokuša ući u trag nedostajućim predmetima i izvrši povraćaj pronađenih.

Ovom prilikom želim iskazati zadovoljstvo evidentnim vraćanjem povjerenja u Narodni muzej, što pokazuje veliki broj značajnih donacija koje su pojedinci i institucije dali našoj ustanovi na dalje čuvanje protekle dvije godine.

Što se tiče opšte ocjene stanja koja je iznesena u Izvještaju Državne komisije, želimo saopštiti par činjenica. U opštoj ocjeni Komisija je konstatovala da nedostaje stručnog kadra, da nijesu obezbijeđeni optimalni uslovi za smještaj i čuvanje muzejskog materijala, da objekti, muzejski materijal i dokumentacija nijesu kvalitetno obezbijeđeni.

Nedostatak predmeta, loši opšti i mikroklimatski uslovi za čuvanje predmeta, nedostatak depozitnog prostora i kadrova, nepostojanje dokumentacije, samo su neki od naslijeđenih problema koji su ovoj generaciji muzejskih radnika ostavljeni na rješavanje. Ono što ovoj generaciji muzejskih radnika i aktuelnoj upravi Narodnog muzeja ne pripada, jeste da se bavi istraživanjima i ispitivanjima rada prethodnih uprava i njihovom doprinosu aktuelnom stanju. Ostaje činjenica, da je ova generacija muzejskih radnika, završila prvu sveobuhvatnu reviziju cjelokupnog fonda Narodnog muzeja, te da je istu radila pod nadzorom posebno formirane Državne komisije, pod kontrolom Ministarstva kulture, inspekcijskim nadzorom, kao i pod budnim okom crnogorske javnosti i zainteresovanih pojedinaca i nevladinih udruženja. Vjerujemo, da ćemo kroz naredne kontrole, zaduženja zbirki, uspostavljanje nove generacije dokumentacije i formiranje savremenog informacionog sistema, otkloniti moguće propuste i greške. Takođe, Narodni muzej Crne Gore će objaviti publikaciju u kojoj će se naći svi izvještaji o reviziji, kako bi oni bili dostupni svim zainteresovanim subjektima.

Od svog dolaska na čelo Narodnog muzeja Crne Gore, maja 2018. godine, svjesni svih ovih problema, nova uprava, sa Ministarstvom kulture i Vladom Crne Gore, predano su radili na rješavanju ovih problema. Već su izvršeni određeni radovi na sanaciji Depoa, nakon čega je problem prodiranja vode i vlaženja do njegove potpune sanacije riješen, a projekat sanacije Centralnog depoa doveden je do faze završenog i odobrenog glavnog projekta i dalje slijedi njegova implementacija. Urađen je plan izmještanja muzejskog materijala iz Centralnog depoa, a Uprava za javne radove sprovela je tender za nabavku nove opreme po svim savremenim muzeološkim standardima.

U proteklih dvije godine, značajan broj mladih ljudi imao je priliku da radi i da se kroz rad edukuje za poslove iz muzejske djelatnosti. Uspješno je izvršena smjena generacija. Narodni muzej će po prvi put imati zaposlene IT inženjere i pravnike čija će spezijalizacija biti muzejska djelatnost i zaštita kulturnih dobara. Problem je predstavljala činjenica da je jedan dio stručnog kadra otišao u penziju, ali su i pored problema moratorijuma na zapošljavanje u javnom sektoru, popunjena radna mjesta i primljeni mladi ljudi u stručnim službama.

Donešen je Plan zaštite obavezno štićenih objekata i niz internih procedura koje poboljšavaju kompletan sistem zaštite. Uveden je sistem video nadzora svih objekata i formirana specijalno obučena služba za zaštitu objekata i predmeta u Narodnom muzeju Crne Gore.

Državna komisija je tokom vršenja nadzora konstatovala da su revizione komisije NMCG, u većoj mjeri, radile reviziju u skladu sa datim preporukama i pravilnicima o muzejskoj, arhivskoj i bibliotečkoj djelatnosti. Komisija je insistirala na dobijanju što relevantnijih podataka, što je podrazumijevalo korekcije samih izvještaja i njihovo usklađivanje sa propisima. Takođe, po prvi put je urađen istraživački postupak sve raspoložive dokumentacije, što je od velikog značaja za ukupni fond NMCG. Podaci do kojih se došlo tokom postupka revizije predstavljaju dobar osnov za još kompleksniji posao u narednom periodu, koji se odnosi na uspostavljanje muzejske dokumentacije, u skladu sa propisima.

Savjet Narodnog muzeja Crne Gore je na sjednici održanoj 28.oktobra ove godine, a na osnovu svojih ovlašćenja, odbio sve prijedloge koji su se odnosili na otpis muzejskog materijala, kako bi se i na taj način preduprijedila bilo kakva mogućnost da se otpis muzejskog materijala tumači kao neka manipulacija. Savjet je takođe donio i set mjera a Uprava Narodnog muzeja Crne Gore će tokom nedjelje, nakon što se usvoji Zapisnik sa sjednice, sve izvještaje svojih revizionih komisija, kao i Izvještaj Državne komisije dostaviti nadležnom tužilaštvu.

Vlada Crne Gore je u četvrtak, 15. oktobra 2020.godine, bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova, usvojila Izvještaj o sprovedenom nadzoru nad postupkom revizije muzejskog materijala i muzejske dokumentacije u JU Narodni muzej Crne Gore i o utvrđenom stanju, broju i vrijednosti muzejskog materijala u postupku revizije. Zaključcima Vlade Crne Gore, JU Narodni muzej Crne Gore je zadužen da:

– u roku od 30 dana od donošenja zaključaka Vlade Crne Gore, na osnovu tih zaključaka, sprovede proceduru iz Pravilnika o načinu, postupku i rokovima revizije muzejskog materijala, koja se odnosi na donošenje mjera zaštite muzejskog materijala i muzejske dokumentacije;

– u roku od 40 dana od izvršenja te obaveze počne postupak zaključivanja muzejske dokumentacije u skladu sa Pravilnikom o načinu vođenja, vrstama i sadržaju dokumentacije o muzejskom materijalu i odmah otpočne stručnu obradu muzejskog materijala, njegovo sistematizovanje u muzejske zbirke i njihovo raspoređivanje na muzejske jedinice i zaposlene, inventarisanje i reinventarisanje, u skladu sa odgovarajućim podzakonskim aktima, počev od onih muzejskih predmeta, bibliotečke i arhivske građe za koje je u postupku revizije konstatovano da nijesu inventarisani;

– u roku od 60 dana od donošenja zaključaka Vlade Crne Gore dostavi Upravi za zaštitu kulturnih dobara podatke o uočenim promjenama kod predmeta sa statusom kulturnog dobra, kao dopunu elaborata o njihovoj revalorizaciji.

Konstatovano je da donošenjem ovih zaključaka Državnoj komisiji za nadzor nad postupkom revizije muzejskog materijala i muzejske dokumentacije JU Narodni muzej Crne Gore prestaje mandat. Ministarstvo kulture je zaduženo da u kontinuitetu vrši nadzor nad sprovođenjem propisa i ovih zaključaka.

U smislu realizacije ovih Zaključaka, Narodnoi muzej je već pripremio Operativni plan za njihovu realzaciju, na osnovu kojih su donešeni i radni nalozi za sve zaposlene u stručnim službama. I ako je kratko vrijeme, naša namjera je da sve ono što nam je dato u zadatak završimo u planiranom roku.